Zdravstveni sustav u Bosni i Hercegovini nedvojbeno nailazi na sve kompleksnije izazove i svi sudionici u njemu spremni su uložiti maksimalne  napore da se u narednom periodu unaprijedi postojeća razina kvaliteta zdravstvenih usluga.

Bitno je prepoznati da zdravstveni autoriteti podržavaju progresivne ideje temeljene na najboljim svjetskim praksama i razumiju da i naizgled mala unaprjeđenja sustava mogu imati veliki uticaj na zdravstvene ishode.

Početak multisektorske suradnje kroz projekat „Jačanje integriteta u procesu kreiranja listi lijekova u BiH“ obilježit ćemo sa objavljivanjem kratkih izjava zdravstvenih autoriteta u kojima su iznijeli svoju viziju unaprjeđenja procesa sa aspekta integriteta, transparentnosti i uključenosti pacijenata u proces.

U svom osvrtu, doc. dr. sc. Vlatka Martinović, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, naglasila je kako je Zavod prepoznao važnost uključenja pacijenata u proces kreiranja listi lijekova.

”U Zavodu smatramo da je uključivanje predstavnika Udruga oboljelih u rad komisija Zavoda ispravan put jer se na taj način osigurava potpuna transparentnost  rada Komisija i jednakopravan pristup svim pacijentima.

Transparentnost smo prepoznali kao bitan čimbenik u radu komisija koje svoje nadležnosti sukladno propisima realiziraju evaluacijom medicinske dokumentacije za svakog pacijenta ponaosob, a na temelju koje se vrši uvođenje pacijenta u pravo korištenja.

Želimo istaći da su predstavnici Udruga prisutni u radu komisija, gdje njihovo prisustvo ima svoju svrhu”, objasnila je doc.dr.sc. Vlatka Martinović.

Sustavnim rješavanjem dobre prakse uključivanja pacijenata u proces kreiranja listi lijekova, kako ističe direktorica Martinović, osiguralo bi se da pacijenti budu bitni sudionici procesa, a ne samo krajnji korisnici.

”Učešće predstavnika pacijenata može biti samo od koristi u jačanju integriteta u procesu kreiranja listi, u okviru njihovih spoznaja i iskustava tijekom liječenja, koja će koristiti stručnim osobama pri donošenju relevantnih zaključaka o lijekovima, koji se predlažu za uvrštavanje na listu ili ih je potrebno skinuti sa liste. Ovakav način participiranja u kreiranju listi može se i sustavno riješiti kroz legislativu”, navodi direktorica Martinović.

U najboljim svjetskim praksama, udruge pacijenata su neodvojiv dio procesa kreiranja listi lijekova, a djeluju kao neprocjenjiva baza znanja i životnih iskustava, koji pomažu da kreirane liste lijekova budu u potpunosti prilagođene potrebama krajnjih korisnika. Direktorica Martinović objasnila nam je koja znanja i kompetencije bi se očekivale od predstavnika pacijenata koji učestvuju u radu komisije.

”Kada je u pitanju kreiranje listi lijekova koje nisu u nadležnosti Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH i pitanja koje se odnosi na eventualni doprinos pacijenta kao krajnjih korisnika, mogu samo konstatirati da iskustva pacijenata koji koriste lijekove mogu biti od koristi stručnim osobama-ekspertima za pojedine oblasti koje rade na kreiranju listi u pogledu djelotvornosti, efikasnosti i podnošljivosti kao i komforu primjene, premda se mora voditi računa o individualnom odgovoru pacijenata na terapiju.

O iskustvima pacijenata možemo govoriti za lijekove koji su na listi i koriste se na reprezentativnom broju pacijenata, dok za nove lijekove moramo se osloniti na priznate europske i svjetske studije rađene na značajnom broju pacijenta”, istakla je doc.dr.sc. Vlatka Martinović.

Na samom kraju direktorica Martinović, objasnila je na koji način je moguće promijeniti percepciju donosioca odluka vezanih za zdravstvo, a sve u cilju boljih ishoda liječenja, zdravije i produktivnije populacije, što će u konačnici imati značajan ekonomski impakt na cijelo društvo.

”Evidentno je da u ovom razdoblju sredstva doprinosa za zdravstvenu zaštitu koja se izdvajaju za ovaj Zavod nisu dostatna za pokriće  prava pacijenata koja proizilaze iz Liste lijekova fonda solidarnosti, i ne samo liste lijekova nego i usluga iz Odluke o osnovnom paketu prava bez osiguravanja sredstava predviđenih zakonom  iz Budžeta kao i usklađivanja prava sa raspoloživim sredstvima iz Finansijskog plana Zavoda.

Percepcija donosioca odluka vezanih za zdravstvo promijenit će se kada se promijeni svijest o značaju uloženih sredstava u  zdravstveni sustav u smislu prevencije bolesti, pravovremenog i adekvatnog liječenja već oboljelih, skraćenja trajanja liječenja, transparentnog i poštenog utroška zdravstvenih sredstava, što će za rezultat imati manji  broj oboljelih zbog prevencije, efikasnim liječenjem skratit će se trajanje liječenja , a što rezultira manjim troškovima za bolovanja, vraćanje radno sposobnog stanovništva koje stvara profit i puni doprinose, manjim troškovima za zdravstveni sistem samim tim i uštedama i manjim troškovima za državu.

Kada se shvati da sredstva uložena u zdravstvo uz kvalitetno sustavno rješenje ne moraju  neminovno značiti  trošak, da u datom trenutku jesu  ali krajnji benefit je ušteda, zdravija populacija, više radno sposobnog stanovništava, manje troškova za odsustva sa posla, rehabilitacije i slično.

Sve navedeno se može pozicionirati u harmoniziranom krugu: institucije sustava – struka – pacijent – sredstva”, naglasila je direktorica Martinović.